Iznenadni osjećaj vrućine i crvenila kože te znojenja posljedica je poremećaja centra za regulaciju tjelesne temperature u mozgu.
Žene s čestim i intenzivnim vazomotornim simptomima sklonije su poremaćajima sna, kognitivnim i psihološkim smetnjama, migreni te povišenom riziku razvoja kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa u kasnijoj dobi.
Oko polovice žena u perimenopauzi osjeća mentalnu usporenost – zaboravljivost, manjak koncentracije, otežano prisjećanje riječi i osjećaj kao da je mozak u „magli“.
Na mentalne funkcije može utjecati i manjak hormona štitnjače, vitamina B12, folne kiseline i depresivno raspoloženje.
Simptomi najčešće nestaju oko godinu dana nakon menopauze kada se mozak privikne na niske i stabilne razine hormona.
Razdražljivost, anksioznost, depresivno raspoloženje češće je u žena koje su ranije imale izražen premenstrualni sindrom.
Hormonska nestabilnost u perimenopauzi pogoduje pojavi glavobolje, najčešće migrenskog tipa.
To je pulzirajuća bol jedne strane glave, uz mučninu, povraćanje i preosjetljivost na svjetlo i zvuk.
Razlikuje se “obična“ migrena ili migrena bez aure, od migrene s aurom kojoj prethodi prolazni neurološki poremećaj u obliku smetnji govora, vida, osjeta ili motorike.
Povezanost estrogena s migrenom je kompleksna.
U perimenopauzi često dolazi do pogoršanja migrene zbog naglih varijacija razine estrogena. Povišen estrogen pogoduje nastanku migrene s aurom, a sniženi migreni bez aure.
Nastupom menopauze težina i intenzitet migrene se može smanjiti.
Umor i iscrpljenost su češći u žena koje uz sniženi estrogen imaju i snižene androgene, ali mogu biti i posljedica nesanice, anemije, hipotireoze, anksioznosti i depresije te nedijagnosticirane maligne bolesti.
Detaljna anamneza tijekom ginekološkog pregleda može usmjeriti daljnju dijagnostiku i ciljano liječenje.
Manjak estrogena može uzrokovati bolove u zglobovima, osteopeniju i osteoporozu te sklonost prijelomima u kasnijoj dobi.
Znanstveno je dokazan preventivni učinak hormonskog nadomjesnog liječenja (HNL) na razvoj osteoporoze.
Porast tjelesne mase te distribucija masnog tkiva prema struku posljedica je kombinacije sniženog estrogena, relativnog suviška androgena, blagog porasta kortizola i inzulinske rezistencije.
Novija istraživanja povezuju sniženi estrogen s promjenama u crijevnom mikrobiomu i stvaranju hormona važnih za regulaciju osjeta gladi i sitosti.
Tako može nastati začarani krug nezadovoljstva, pretilosti, sklonosti kroničnim bolestima i smanjene kvalitete života.
Smanjenje seksualne želje je posljedica kombinacije hormonskih utjecaja na moždane centre za motivaciju i raspoloženje, stresnog načina života, promjene doživljaja vlastitog tijela i seksualne privlačnosti te vulvovaginalne atrofije koja smanjuje doživljaj ugode, a može se javiti i nelagoda, bol i krvarenje tijekom spolnog odnosa.
Neodgodiv nagon i učestalo mokrenje, peckanje, ponavljajući cistitisi i inkontinencija mogu biti znak nedostatka estrogena, ali je potrebno isključiti urinarnu infekciju, urinarnu litijazu (kamence) i neurološke uzroke tegoba s mokrenjem.
Estrogen potiče prokrvljenost kože, sintezu kolagena, elastina i hijaluronske kiseline, glavnih sastojaka kože odgovornih za mladenački izgled i hidrataciju.
Estrogen smanjuje oksidativni stres kod izloženosti dugotrajnom UV zračenju, potiče cijeljenje rana i imunološki odgovor.
Estrogen ima regenerirajući učinak na kožu već 2 tjedna nakon početka primjene.
O zdravlju žena u perimenopauzi, na konferenciji je govorila ginekologinja Jadranka Belan Žiklić, specijalist psihijatrije Krešimir Puljić, specijalistica neurologije Darija Maković Lakušić te pjevačica i voditeljica Sanja Doležal.
Dr. Jadranka Belan Žuklić održala je 13.02. predavanje na temu Libido u perimenopauzi
Zdravljeija.hr – Kolumna: Zdravlje žena – objavljeno 25.03.2025.
Mojnovac.hr – Novac i ja – objavljeno 21.03.2025.
She.hr – Savjeti stručnjaka – objavljeno 22.08.2024.
KOLUMNISTI I BLOGERI: GINEKOLOGINJA SAVJETUJE – objavljeno 31.08.2020.