MIKROBIOM I PROBIOTICI – uloga u ženskom zdravlju

Mikrobiom je skup svih mikroorganizama koji nastanjuju ljudsko tijelo (crijeva,koža,rodnica…), nazivamo ih “dobre” ili “loše” bakterije. Naprednim tehnologijama danas se mogu identificirati mikroorganizmi koji ranije nisu bili prepoznatljivi, a rezultati znanstvenih istraživanja tijekom zadnjeg desetljeća otvaraju novo područje u razumijevanju patogeneze i terapije mnogih bolesti (autoimunih, metaboličkih, neuroloških…)

Ranije se smatralo da mikrobiomi postoje samo u organima koji su u kontaktu s okolišem (koža, crijeva, pluća, rodnica), ali danas znamo da postoje i  mikrobiom maternice, posteljice i folikula jajnika koji mogu utjecati na:                                                                                                        

– plodnost

– tijek trudnoće 

– bolnost menstruacija  

– pojavu endometrioze pa čak i

– pojavnost raka endometrija i jajnika

Na sastav mikrobioma utječe:

– genetika 

– način poroda (kontakt s vaginalnim mikrobiomom ili carskim rezom) 

– intrauterina izloženost fetusa tvarima koje unosi trudnica 

– dojenjem se potiče razvoj zdravog mikrobioma crijeva 

– prehrana tijekom života – stres, uporaba lijekova itd.

Vaginalni mikrobiom je vrlo osjetljiv te vaginalni simptomi mogu biti najraniji znakovi hormonalnog disbalansa, loše prehrane, prekomjernog stresa, prekomjerne uporabe antibiotika ili sredstava za intimnu higijenu. Vaginalni mikrobiom se mijenja tijekom života ovisno o razini estrogena te se razlikuje u djevojčica prije i nakon puberteta, tijekom reproduktivne dobi i  u postmenopauzi.

Glavni sastojak su laktobacili koji proizvode mliječnu kiselinu odgovornu za kiseli pH rodnice, a stvaraju i protuupalne i antibakterijske tvari koje sprečavaju rast patogenih bakterija i gljivica.

Disbalans vaginalnog mikrobioma (disbioza) najčešće se očituje kao:

– bakterijska vaginoza i

– gljivični vaginitis (Candida albicans)

Nakon liječenja antibioticima i antimikoticima, preporučuje se primijeniti i probiotike.

Probiotici su dodaci prehrani koji sadrže inaktivirane ?dobre bakterije? kojima se nastoji ponovno uspostaviti ravnoteža mikrobioma. Da bi probiotici bili učinkoviti za vaginalni mikrobiom moraju sadržavati visoke koncentracije sojeva Lactobacillus crispatus, rhamnosus, gasseri i jensenii.

Na vaginalni mikrobiom povoljno utječe prehrana fermentiranim mliječnim napitcima (jogurt, kefir, acidofil).

Bakterijsku vaginozu je vrlo važno prepoznati i izliječiti  jer povećava rizik upale maternice i jajnika, prijevremenog poroda i komplikacija nakon ginekoloških operacija.